15.09.2023

Arterijska hipertenzija

AUTOR: Doc. dr. sc. Daniela Lončar, dr. med., specijalista kardiologije

Arterijska hipertenzija, poznatija kao visok krvni pritisak, hronično je oboljenje koje utječe na milione ljudi širom svijeta. Često se naziva i tihim ubicom zbog svoje asimptomatske prirode. Tiho i neprimjetno oštećuje krvne sudove i povećava rizik od pojave ozbiljnih zdravstvenih komplikacija. U ovom članku ćete saznati nešto više o samoj definiciji arterijske hipertenzije, uzroku nastanka, simptomima, podjeli i liječenju arterijske hipertenzije.

Krvni pritisak predstavlja silu kojom krv djeluje na jedinicu površine krvnog suda. Arterijska hipertenzija se definira kada je vrijednost sistolnog krvnog pritiska ≥140 mmHg i/ili dijastolnog krvnog pritiska ≥90 mmHg. Sistolni pritisak – gornja vrijednost – predstavlja pritisak u arterijama u toku srčane kontrakcije (u toku sistole ili istiskivanja krvi u krvne sudove). Dijastolni pritisak – donja vrijednost – predstavlja pritisak prilikom opuštanja srca (dijastole).

Tačan uzrok nastanka arterijske hipertenzije često je nepoznat, ali može biti povezan s različitim faktorima. U njih spadaju: genetska predispozicija, gojaznost, nezdrava ishrana, manjak fizičke aktivnosti, pretjerana konzumacija alkohola, pušenje cigareta, stres, hormonski poremećaji.

Arterijska hipertenzija često može biti asimptomatska i može biti netretirana duži period. Kod nekih osoba se javljaju simptomi kao što su glavobolja, vrtoglavica, smetnje s vidom ili poteškoće u koncentraciji. Ovi simptomi se obično pojavljuju pri znatnom povišenju vrijednosti krvnog pritiska ili kada se pojave komplikacije.

Arterijska hipertenzija se klasificira u dvije glavne kategorije: primarna (esencijalna) i sekundarna arterijska hipertenzija.
 
Primarna hipertenzija čini većinu slučajeva i razvija se postupno tokom vremena bez ikakvog prepoznatljivog uzroka.

Sekundarna hipertenzija, za razliku od primarne, prouzrokovana je već postojećim oboljenjem u organizmu, kao što su oboljenje bubrega ili hormonalni poremećaj.

Dijagnosticirati arterijsku hipertenziju nije uvijek lako, jer je krvni pritisak – to jeste ona sila u arterijama koja održava cirkulaciju, sklon stalnim kolebanjima. Krvno-žilni sistem funkcionira uz pomoć kolebanja tako što rastezanjem ili stezanjem povećava odnosno smanjuje otpor u arterijama. Kako savremena medicina stavlja sve veći naglasak na preventivno liječenje, tako i otkrivanje hipertenzije postaje sve češće. Pa ipak, procjenjuje se da svaka peta odrasla osoba ima povišene vrijednosti krvnog pritiska, a svaka treća osoba toga nije ni svjesna. Tačna dijagnoza arterijske hipertenzije određuje se u nekoliko koraka. Medicinski radnik izmjeri krvni pritisak uz pomoć tlakomjera u stanju mirovanja, na obje ruke, u tri mjerenja, zatim se ustanovi prosječna vrijednost. Da bi se dijagnoza potvrdila i ispitalo postojanje sekundarnih uzroka, potrebna su daljnja ispitivanja, kao što su biohemijske analize krvi, analiza urina, elektrokardiogram, pregled očnog dna, rendgenski snimak pluća i srca, ultrazvučni pregled abdomena i bubrega.

Što se tiče liječenja, primarni cilj je smanjiti vrijednost krvnog pritiska i rizika u vezi s nastankom daljnjih komplikacija. Krucijalnu ulogu igra promjena načina života i svakodnevnih navika, što uključuje svakodnevnu fizičku aktivnost, zdravu prehranu (bogatu voćem, povrćem, žitaricama, ograničen unos soli i masti životinjskog porijekla), održavanje optimalne tjelesne težine, kontrolu nivoa stresa, izbjegavanje konzumiranja alkohola i pušenja cigareta.

Osim toga, ljekar uključuje i terapiju za snižavanje vrijednosti krvnog pritiska (antihipertenzivi). Razlikujemo nekoliko vrsta antihipertenziva: diuretici, beta-blokatori, inhibitori angiotenzin-konvertirajućeg enzima (ACE inhibitori), blokatori receptora angiotenzina II (ARB), blokatori kalcijskih kanala ili kombinacije naprijed navedenih lijekova, tzv. single-pill kombinacija lijekova - kada su u jednoj tableti sadržana dva ili tri lijeka. Pokazalo se da je primjena single-pill kombinacije lijekova bolja u odnosu na uzimanje dva ili više lijekova u dvije ili više podijeljenih doza. Prednosti navedene terapije ogledaju se u sljedećem: single-pill kombinacije lijekova pokazale su veću učinkovitost i brže postizanje ciljnih vrijednosti arterijskog krvnog pritiska u odnosu na monoterapiju. Bolja je saradljivost između ljekara i pacijenta (pacijenti lakše i duže koriste jednu tabletu nego više tableta u toku dana). Poboljšana je podnošljivost jedne tablete. Liječenjem arterijske hipertenzije može se spriječiti nastanak oštećenja mozga, srca i bubrega.
Kako spriječiti nastanak arterijske hipertenzije? Najjednostavnije stvari koje svako može uraditi za sebe jesu redovna fizika aktivnost i zdrava prehrana. Fizička aktivnost koristi srcu jer osnažuje srčani mišić i tako povećava radni kapacitet srca. Kao rezultat  toga srce se ne mora toliko naprezati da bi tijelom pumpalo krv. Naprimjer, “slabašno i mlitavo” srce nekog radnika vezanog za računar dvostruko više će se naprezati od srca fizičkog radnika i vjerovatno će brže kucati. Blagotvornost fizičke aktivnosti poznata je već stotinama godina, a danas sve više ljudi nastoji spriječiti moguće štetne posljedice prekomjernog sjedenja najrazličitijim aktivnostima: šetnjom u prirodi, trčanjem, vožnjom bicikla, plivanjem, vježbanjem… Međutim, to ne znači da bi muškarci i žene koji uglavnom sjede iznenada trebali započeti sa žestokom fizičkom aktivnošću. Fizička aktivnost je blagotvorna samo tako dugo dok ne prekorači individualne mogućnosti neke osobe. Ako pretjeramo, to može biti isto toliko opasno kao i potpuni nedostatak aktivnosti.

Zdravom prehranom možemo spriječiti nastanak gojaznosti koja može dodatno opteretiti srce. Brojna istraživanja su pokazala da se broj faktora rizika povezanih s aterosklerozom povećava s porastom tjelesne težine. Jedan od najznačajnijih među njima je povišen krvni pritisak.

Također treba kontrolirati reakciju na stres. Napetost, tjeskoba, strah i srdžba mogu dovesti do ubrzanja srčanog pulsa i porasta vrijednosti krvnog pritiska usljed ubrzane proizvodnje adrenalina i noradrenalina kojima se organizam priprema za borbu ili bijeg. Kontrolom svojih emocija i veselim raspoloženjem mogli biste smanjiti mogućnost nastanka povišenog krvnog pritiska.

  Blog o zdravlju  
BLOG - Mentalno zdravlje
Ovisnost o internetu
24.01.2024
Vremenom i ubrzanim tehnološkim razvojem, upotreba interneta je postala nezaobilazni dio naše svakodnevnice. Dok se u početku internetu pristupalo samo sa fiksnih uređaja i isključivo u svrhu posla, sada se preko mobilnih aparata i ...
BLOG - Urologija
Orhitis – akutna upala testisa
14.11.2023
Što se to i kako dogodilo odjednom, preko noći? Boli, boli, užasno boli! Nije lako biti muškarac, slažete li se s tim? A još je teže biti ranjivi muškarac kada, ničim izazvano i bez prethodne najave, prilikom jutarnjeg tuširanja, shvatite da upravo
BLOG - Kardiologija
Arterijska hipertenzija
15.09.2023
Arterijska hipertenzija, poznatija kao visok krvni pritisak, hronično je oboljenje koje utječe na milione ljudi širom svijeta.