Ateroskleroza – Bolest današnjice

AUTOR: Doc. dr med. sc. Daniela Lončar, specijalista kardiologije

Ateroskleroza predstavlja degenerativnu bolest arterija koju odlikuje proces zadebljanja i oštećenja zida arterija. Glavni neprijatelj arterija jeste aterom. U članku ćemo objasniti šta je zapravo aterom i kako usporiti njegovo nastajanje. 

Sama riječ aterom dolazi od grčkih riječi „atheros“ - što znači kaša i „oma“ -  izraslina. Ona vrlo dobro opisuje kašaste otekline što ugrožavaju površinski sloj krvnih žila svih odraslih  muškaraca i žena.

To je neobična pojava i tako česta među odraslim ljudima da bismo je mogli smatrati normalnom popratnom pojavom starenja kad ne bi postojale dvije činjenice: prvo - ona je u nekih ljudi naglašenija nego u drugih, i drugo - ona može ugroziti dotok krvi u važne organe kao što su srce, mozak i bubrezi. 

Zid arterije se sastoji od tri posebna sloja. Sloj koji se nalazi sasvim iznutra, oblažući unutrašnjost krvne žile, jeste tanka opna koju zovemo intima. Sjajan i gladak, ovaj sloj je idealna površina za protjecanje krvi. Drugi sloj, medija, nalazi se odmah ispod njega. Mnogo je deblji, sastoji se od mišićnih vlakana i elastičnih niti. Mišićna vlakna, održavajući neprestane kontrakcije, vrše stalni pritisak na krv koja se nalazi u arteriji. Elastične niti medije arterijama daju elasticitet. Treći sloj kojim je obavijena vanjska površina arterija čvrst je i vlaknast, nazivamo ga adventicija, a zadatak mu je da održava arterije i njihov cilindrični oblik. Ateromatozne pločice su u različitom stepenu prisutne u arterijama svih odraslih osoba. U relativno ranoj fazi svog razvoja, ove pločice se sastoje od sitnih grudvica ili kvržica na izbrazdanom tkivu intime, a u središtu svake grudvice nalazi se sićušna šupljina ispunjena žućkastom, kašastom tvari - holesterolom. Promatraju li se ove pločice pod mikroskopom, opaziće se još tri njihove značajne karakteristike: sadrže veliki broj bijelih krvnih zrnaca (koja su važna u upalnim procesima); mišićna vlakna i elastične niti sloja koji se nalazi ispod ateromatoznih pločica su uništeni, tako da je medija tanka i oslabljena i naposljetku, u samom izbrazdanom tkivu od kojeg se pločice sastoje opaziće se mrlje kalcijevih soli. Jesu li te pločice štetne ili nisu ovisi o daljem razvoju nakon rane faze. 

Može se dogoditi sljedeće:

1. Grudvice se mogu toliko povećati da sprečavaju dotok krvi kroz arteriju. Suženje lumena arterije je polagan proces i može proći mnogo godina prije nego što dostigne stadij u kojem je protok krvi značajno ugrožen. Kada se to desi, dolazi do suženja ili djelimičnog začepljenja. To stanje nazivamo stenozom. Stenoza koronarnih arterija koje snabdjevaju srce krvlju dovodi do nastanka infarkta srca, a stenoza arterija mozga do moždanog udara.
2. Grudvica u arteriji može se pretvoriti u čir i kašasti sadržaj njene šupljine se prosipa u krvotok. Potom se čestice holesterola i kalcija prenose krvotokom sve dok se ne zaustave u krvnoj žili čiji promjer je premalen da bi mogle proći i začepe je. Ako je ta manja krvna žila slučajno jedina koja krvlju opskrbljuje neki važan dio tijela (srce, mozak), to može imati ozbiljne posljedice.
3. Kad grudvica ulcerira, razara glatku površinu intime i stvaraju se idealni uslovi za nastanak ugruška krvi. Takav ugrušak, ako čvrsto prijanja uz neravnu površinu malog čira, može narasti i začepeti arteriju. Tu pojavu nazivamo trombozom. Ako ugrušak ne prijanja čvrsto, protok krvi ga može otkinuti i on može da začepi neku dalju arteriju. S obzirom da ugrušci krvi nastaju brzo, do začepljenja arterije izazvanog trombozom dolazi naglo. 
4. Grudvice mogu ulcerirati unutar tanke arterije što dovodi do krvarenja u srednjem sloju koji se nalazi ispod intime. To je rijetka komplikacija i rijetko dovodi do začepljenja arterije.
5. Nekoliko susjednih grudvica mogu se spojiti usljed čega nastaje prilično veliko područje na kojem je srednji mišićni i elastični sloj stanjen i uništen. Kada se to dogodi, oslabljena arterijska stijenka se, usljed pritiska krvi koja njom protiče, izboči prema vani. Te otekline koje nazivamo aneurizme mogu prsnuti i izazvati smrt.

Iako su srčane bolesti i ostala sa njima povezana bolesna stanja, uglavnom, smetnje starijih osoba, aterosklerotski proces počinje u djetinjstvu.

Kako spriječiti nastanak ateroma?

1. Redovno se kontrolirajte kod svog ljekara i uzimajte preporučenu terapiju.
2. Redovno vježbajte.
3. Hranite se zdravo. Dnevno uzimajte tri do pet porcija voća i povrća. Umjesto mesa jedite ribu. Ograničite unos soli i masti životinjskog porijekla.
4. Izbjegavajte stres (naučite tehnike relaksacije, slušajte muziku, smijte se češće).
5. Prestanite pušiti.