Dame se ne pita za godine, a muškarce? Kad je u pitanju probirni test PSA, onda svakako da!

Testovi probira (eng. screening)  važni su i nadasve nezaobilazni modaliteti prevencije bolesti i promocije zdravlja jer mogu otkriti potencijalne bolesti ili zdravstvene poremećaje koji su u stadiju kada se ne prezentiraju kliničkim simptomima.

Autor: Dr. sc. Med. Katica Pavlović, dr. med., specijalistica urologije

Ako pitate za godine damu dobrog izgleda u zrelijoj dobi, mogli biste dobiti potpuno neočekivan odgovor. Pomalo i neugodan ukoliko niste pravi šarmer koji je netom prije postavljenog pitanja dotičnu damu obasuo pregršću komplimenata. No, kako god bilo, nadam se da ste dobro prošli. S druge pak strane, neupitno je važno upitati i muškarce za životnu dob. Nije uvijek nužno uputiti kompliment jer nemaju toliko izraženu sujetnu karakternu crtu kao žene, pa vam to neće uzeti za zlo ukoliko nisu izrazito narcisoidni ili baš pravi primjer muškarca koji iznimno voli svoju pojavu u ogledalu. Ili pak hoće ukoliko niste dovoljno lukavi te im ne kažete: “Nikad Vam ne bih dala te godine.”

No, priča o godinama u ovom tekstu ima sasvim drugo značenje, koje nije u vezi s fizičkim izgledom. Važnost životne dobi ovdje upućuje na neizmjernu važnost pravovremenog pristupanja testovima probira kako bi se mnoge zloćudne bolesti otkrile u ranom stadiju i time značajno doprinijelo boljem i kvalitetnijem ishodu liječenja. Istini za volju, puno toga ovisi o šarmu kada nekoga upitate za godine, no šalu na stranu, važnost životne dobi u testovima probira je ključan kriterij za njihovo provođenje. Kod muškaraca testovi probira počinju u ranim pedesetim godinama, povremeno i ranije, ovisno o genezi obiteljske anamneze te pozitivnim okolišnim čimbenicima. Ali što ako test probira više šteti nego koristi? Pitanje je ovo koje muči znanstvenu zajednicu godinama, od samog početka njihovog provođenja. Opterećenost zdravstvenog sustava prekomjernim testiranjima i, ne tako rijetko, pretjeranim tretiranjem moguće bolesnog stanja gotovo je jednaka ili tek nešto manja od opterećenosti koju nose dugotrajna liječenja onkoloških bolesnika. Pretjerano korištenje testova probira nosi jednaku težinu opterećenosti sustava kao i stanje u kojem se zloćudne bolesti otkrivaju u kasnom stadiju te zahtijevaju radikalna liječenja i imaju loše ishode. Zapadnjački pristup zdravstvenoj politici to definira upravo ovako kako sam prethodno napisala, dok je u stvarnosti slika u mnogočemu drukčija.

Ako mene pitate za savjet, ovu dilemu ću vam pojasniti na sebi svojstven način. Ukoliko testirate osobu te pravovremeno otkrijete bolest, a usto je ona izlječiva te pacijentu ne narušava značajno kvalitetu života, važnost testiranja za tu osobu je stopostotna, apsolutna. Statistika je neumoljiva, posebno u trenutku kada ste vi dio nje. Onog trenutka kada ste vi objekt razmatranja i vama se događa bolest ili bolesno stanje koje ste otkrili na vrijeme, onda neupitno testiranje za vas ima apsolutni učinak i smisao. Svatko od nas, koliko god bili društvena i empatična bića, u trenutku kada smo upravo mi razlogom znanstvene rasprave i kada se radi o našim životima, apsolutno bez razmišljanja pristajemo na svaki mogući oblik medicinske intervencije koja će nam omogućiti kvalitetnije i bolje ishode liječenja.

S gledišta jedne urologinje, testovi ranog probira u muškoj populaciji itekako su dobrodošli i imaju značajnu svrhu u kliničkoj praksi koju provodimo. Pravovremeno otkrivanje karcinoma te ishodi liječenja za takve bolesnike nemjerljivo su bolji od onih koji, nažalost, prekasno otkriju zloćudnu bolest. Mjerenje vrijednosti prostata specifičnog antigena u krvi muškarca jedan je od testova probira koji je u svakodnevnoj kliničkoj upotrebi.

No, što je to zapravo PSA test?

PSA test je krvni test koji se prvenstveno koristi za rano otkrivanje raka prostate. U kliničkoj praksi liječnici koriste test kako bi utvrdili ima li muškarac povišenu razinu PSA u krvi. Visoke razine PSA (specifičnog prostatičnog antigena) u krvi mogu ukazivati na prisutnost raka prostate, naročito ukoliko se prati progresivni rast vrijednosti. PSA test izvorno je odobrila američka Savezna uprava za lijekove (FDA) još 1986. godine, inicijalno namijenjen za praćenje napredovanja raka prostate kod muškaraca kod kojih je već dijagnosticirana bolest. Do 2008. u urološkoj praksi poticalo se godišnje praćenje PSA probira za muškarce počevši od 50. godine. Muškarcima s visokim rizikom od raka prostate (genetska predispozicija, već ranije dijagnosticirani karcinom prostate u obitelji) preporučeno je da PSA test obave i ranije.

Kako god na to gledali i ma kakav stav zauzimali, neophodno je postaviti pravo pitanje i sebi u kliničkoj praksi, ali i pacijentu koji u nas, liječnike, ima bezgranično povjerenje. Stoga, što je zapravo važno u PSA testu? Dok znanstvenici istražuju više o potencijalnim dobrobitima i štetnostima testiranja na rak prostate (i posljedicama pretjeranog dijagnosticiranja), mnoge su organizacije koje promoviraju zdravlje počele obeshrabrivati probir kao metodu prevencije, govoreći da donosi više štete nego koristi.

Razlog za to je spoznaja kako rak prostate nije agresivna vrsta raka i većina muškaraca ima spororastući oblik koji nije fatalan, čak i ako se ne liječi. Mnogi muškarci s lokaliziranim rakom prostate nikada neće imati značajnije zdravstvene probleme. U isto vrijeme, liječenje raka prostate može imati dugoročne nuspojave i posljedice agresivnog radikalnog tretmana koje mogu promijeniti život.

„Biti ili ne biti“, pitanje je ovog teksta i mogući odgovor je: “PSA test može rano otkriti rak prostate, ali možda neće spasiti živote.“ Također, može dati lažno pozitivne ili lažno negativne rezultate, uzrokujući tako da se pojedini bolesnici podvrgnu dodatnim nepotrebnim invazivnim postupcima i tretmanima koji mogu rezultirati urinarnim i spolnim nuspojavama.

Diskutabilnost postupka je u tome veća što je svima jasna spoznaja kako visoke razine PSA u krvi ne znače da pacijent nužno ima rak prostate. Naime, postoje i druga stanja koja mogu povisiti razinu PSA, kao što je prostatitis (upalna bolest prostate). Također, ne postoje određene normalne ili abnormalne razine PSA u krvi muškarca, budući da razine PSA mogu varirati tijekom vremena kod istog muškarca. Uh, koliko zbunjujućih činjenica, koliko drugačijih i različitih mišljenja, no vaša urologinja će vam opet na sebi svojstven način reći jednu važnu spoznaju. Statistika je neumoljiva, onog trenutka kada se zloćudna bolest dogodi vama, onda je to za vas stopostotna pouzdanost testa.

Jer ne može sve biti negativno, zar ne? Uz ovaj PSA test probira, kroz moje kliničko iskustvo, zaista i nije sve negativno. Pozitivni učinci su jasni i svakim danom sve očitiji. PSA testovi probira prostate mogu pomoći u ranom prepoznavanju raka, a to je za čovjeka kojemu se dogodi takvo zlo zbilja neprocjenjivo. Abnormalni PSA test i digitalni rektalni pregled, u kombinaciji s daljnjim testovima (biopsija prostate, transrektalni ultrazvuk), mogu pomoći otkriti i pravovremeno terapijski djelovati.

Spasit će se tako jedan život, sačuvati njegova kvaliteta i spriječiti nezaustavljiva lavina briga koja vas može sustići ukoliko na vrijeme ne reagirate.

Moje pitanje s početka priče: “Upitati nekoga za godine?“ – o, da, svakako u svrhu prevencije i dobre promocije, sa šarmom ili bez njega, upitati bez obzira na posljedice. Pokrenut ćete tako nezaustavljivi niz dobre kliničke prakse koja svoje plodove ubire iz zadovoljstva i dobrog zdravlja svojih pacijenata.

Ostajte mi zdravo i upamtite, nekoliko minuta izdvojenih jedanput godišnje kako biste uradili preventivni test može spasiti vas i nekoga vama dragog kako ne biste postali dio neumoljive loše, crne statističke prognoze. I ne zaboravite, kada se dogodi vama, za vas je to stopostotna incidencija, jer sebi ste jedni jedini, neprocjenjivi.