24.03.2022

Deniz

AUTOR: dr Lejla Divović Mustafić, specijalista interne medicine

Bio je 7. august 2016. godine, nedjelja. Kišno poslijepodne. Prva augustovska kiša u Sarajevu nagovještava kraj ljeta. Možda se haljine otvorenih leđa i sandale visokih potpetica pronosaju još koji put, tamo oko SFF-a. Ako bude sreće. Gledala sam u prozore našeg budućeg stana. Činilo mi se da u staklu nazirem refleksiju sunčevih zraka. Možda. Ili je to bila refleksija boli. Bilo mi je mutno pred očima i jako mi je zujalo u ušima. Trudila sam se da mi se ne omakne kakva psovka, o njoj bi se pričalo narednih 365 dana. 

Prvi put sam je čula u 18.50 sati, 7. augusta 2016. godine. Bila je grlata, prodorna. Devet mjeseci bila je moja Deniz, moje more, utočište i smiraj. Kada su mi je donijeli prvi put, gledala je širom otvorenih očiju. Gledala je kristalno jasno, kao da vidi budućnost i svijet koji joj je pod nogama. Rođena je u znaku Lava i dali smo joj ime Mela. Mela nije došla na svijet kada je trebalo, nego kad joj je bio ćeif, 15 dana ranije. Potajno sam željela Lavicu, da me katapultira iz moje zone komfora i od svakog novog dana napravi novi izazov. Lavicu sam i dobila, a s njom i novi šareni ringišpil. Svake godine i taj august nam dođe kao ringišpil. Kad malo bolje razmislim, s određene vremenske distance, ne bi ništa falilo ni da je rođena u januaru. Taman da kolektivno prebrodimo postnovogodišnju depresiju. Jelka nam svakako stoji okićena do maja, a ostane i pokoja tegla ruske salate. Novogodišnje poklone bismo mogli podvaliti kao rođendanske. Pa šta fali, traumu bismo liječili kad poraste. Svake godine Melin se rođendan pretvori u bosansku verziju Ivkove slave od otprilike 80-ak ljudi raspoređenih u dva dana, plus vrtić. Svake godine sam u augustu sve bliže nekom anksiolitiku. Svake godine sebi obećam da ću unajmiti dekoratera, slastičara, event managera, psihologa, psihijatra i muziku pride, po potrebi, ili ću pobjeći na pusti otok, baciti se s krova vikendice ili objesiti o dekoraciju (koju, samo da se zna, sama pravim). S druge strane, moj suprug nema problema s tim. On ludi samo zbog roštilja, vrste roštilja, isprobavanja kvaliteta roštilja dan ranije, kvaliteta rešetke za roštilj i, naravno, lokacije kupovine ćumura, jer “nije svaki isti”. Meli je, kao pravom balkančetu, bitno da je lijepa u haljini leopard uzorka, da dobije puno kvalitetnih poklona i naravno da su joj osigurani ćevapi… I da se svijet vrti oko nje, po mogućnosti – non-stop. 

Mada nikada neću pristati da to javno kažem (ovako na papiru se ne pika), ipak pomalo paćeničko- skorojevićki želim fabulous, wine and dine party s kanapeima (naručenim odnekud), da se ima šta objaviti na Instagramu sa svim onim #lifestyle#instagood#instamood#instalike#lovemylife etc. Stid me da to organiziram za svoj rođendan, pa bih rado da proguram pod djetetov. Kao alternativu priupitala sam jednom može li se u meni slučajno ubaciti biftek. Pa biftek mi je, onako, snobovski, a i ok je za jedenje. Kaže suprug: “Ma šta mi napriča. Pokušaj cca 80 ljudi u dva uzastopna dana (bez vrtića) nahraniti biftekom. Može, ako ćeš napraviti rebalans budžeta, odreći se 15 dana lješkarenja u Splitu (neeeeeeeeeee, taj Split mi dođe kao ’rehab’) i, naravno, ako ćeš se odreći one crne tašne koju si pikirala, i kaputa i mobitela, jer, naravno, tvoj je star dvije godine.“ Mirišem li ironiju u zraku? Pametna žena prešuti, ok, ne uvijek, ali pred godišnji prešuti, ali pamti pa će da vrati. 

Znate li da je crveno meso prvo na listi nutritijenata koje dovode u korelaciju s kolorektalnim karcinomom, dijabetesom tip 2, koronarnom arterijskom bolešću, moždanim udarom? Znate li da su mi prijatelji zaprijetili da će me se odreći ako budem pisala o štetnosti crvenog mesa? Ali, ljudi, pa ja sam doktor! Položila sam Hipokratovu zakletvu. Je l’ treba da lažem? 

Zapadnjački stil ishrane, koji obiluje zasićenim mastima, proteinima životinjskog porijekla te šećerima, doprinosi crijevnom disbalansu u smislu disbalansa crijevne mikroflore. Poremećena crijevna mikroflora pogoduje sintezi TMA (trimetilamin), koji – nakon prolaska crijevne barijere i ulaska u krvotok – u jetri bude oksidiran do nivoa TMAO (trimetilamin N-oksid) uz pomoć enzima flavinmonooksigenaze (FMO3). Prekurzori u stvaranju TMA su holin (član kompleksa vitamina B), betain (aminokiselina) te L-karnitin (derivat esencijalnih aminokiselina lizina i metionina). Ova tri nutritijenta, osim u crvenom mesu, zastupljena su u manjoj količini u jajima i ribi. Eliminacija TMAO iz organizma vrši se putem urina, znoja te respiracija, dajući specifičan riblji vonj humanim izlučevinama. TMAO se nagomilava u srcu i bubrezima. U bubrezima nagomilavanjem nastaje intestinalna renalna fibroza (nagomilavanje vezivnog tkiva). Na nivou srčanog mišića TMAO smanjuje tzv. holesterolski efluksni kapacitet, tj. smanjuje sposobnost HDL partikula (high-density lipoprotein – lipoprotein visoke gustoće) da transportiraju holesterol prema jetri, gdje će se taj holesterol koristiti za sintezu žučnih kiselina, koje učestvuju u metabolizmu masti. Upravo zbog svoje sposobnosti da transportiraju holesterol, HDL partikule jesu partikule dobrog holesterola. U zidu krvnog suda nakupljeni holesterol napadaju ćelije čistači – makrofazi, koji zbog toga poprimaju pjenušav izgled. Nakupljanje pjenušavih ćelija u subendotelu arterijskog krvnog suda jeste ključni trenutak u inicijaciji procesa ateroskleroze. TMAO utječe i na povećanje agregacije trombocita, induciranje inflamatornih (upalnih) procesa, hipertrofiju miocita (uvećanje ćelija srčanog mišića), koji, nakon dugotrajne iscrpljenosti, odumiru, tj. nekrotiziraju. Usljed nemogućnosti srčanih miocita da se regeneriraju, na mjestu prethodne nekroze dolazi do umnožavanja vezivnog tkiva, što se naziva fibroza miokarda. Fibroza stvara nefunkcionalan srčani mišić. Svi ranije opisani procesi jesu okidač u procesu nastanka koronarne arterijske bolesti, a na kraju srčanog udara i, posljedično, srčanog popuštanja. 

Crijeva su vaskularizirana sa 40 posto ukupne količine krvi koja cirkulira tijelom. U sklopu kliničke slike srčanog popuštanja, tokom kojeg srce svojom kontrakcijom nije u mogućnosti izbaciti i adekvatno opskrbiti periferne organe dostatnom količinom kisika, crijeva, kao dio gastrointestinalnog sistema, stradaju prva, a, također, od hipoksije (manjka kisika) se posljednja i oporave. Usred hipoksije javlja se edem (otok) crijevne sluznice, što dovodi do povećanja njene propusnosti za bakterije i bakterijske produkte, koji na taj način dospiju u cirkulaciju. Pacijenti s povišenim nivoom bakterijske DNK u krvotoku imaju i povišen nivo inflamatornih (upalnih) markera, kao što su CRP, IL (interleukin) 6 i ostali citokini, koji dodatno pogoršavaju postojeće stanje. Ispitivanja su pokazala da konzumiranje probiotika u trajanju od tri mjeseca – konkretno Saccharomyces boulardi, dovodi do signifikantnog pada inflamatornih markera u krvi ispitanika, kao i do značajnog povećanja snage srčane kontrakcije. Također se zna da se nivo vrijednosti TMAO normalizira četiri sedmice nakon apstinencije od crvenog mesa. 

Šta podrazumijevamo pod “crvenim mesom”? Meso se dijeli na bijelo i crveno, u zavisnosti od količine mioglobina koji se nalazi u životinjskim mišićima. Mioglobin je protein koji u kontaktu s kisikom daje karakterističnu crvenu boju sirovom mesu. Umjerena konzumacija crvenog mesa je neophodna za normalan rast, razvoj i funkciju organizma. Pod time se ne podrazumijevaju mesne prerađevine salama, slanina, hot dog, kobasice, hrenovke…, jer posjeduju veće količine soli, masti i konzervansa. Oko 100 grama goveđeg bifteka posjeduje oko 247 kalorija, od toga 19,07 g masnoće, 17,44 g proteina, 1,97 mg Fe (želejza), 274 mg K, 4,23 mg Zn (cinka) i 2,15 µg vitamina B12. Preporučena količina crvenog mesa koju odrasla osoba sedmično treba konzumirati iznosi 170 grama. Srčanim bolesnicima i dijabetičarima preporučuje se upola manja količina, dok se osobama starije životne dobi preporučuje češća i veća konzumacija mesa, jer meso učestvuje u izgradnji mišićne mase. Ispitivanja su pokazala da osobe starije životne dobi s manjom količinom mišićne mase žive kraće. Zdrave namirnice kojima se djelimično može nadomjestiti proteinski deficit su: grah, leća, leblebije. Prilikom pripreme vrlo je bitno meso ne izložiti odmah visokim temperaturama ili direktnoj vatri, jer time u mesu dolazi do reakcija koje dovode do nastanka ugljikovodika, koji su u korelaciji s pojavom karcinoma gastrointestinalnog trakta. Meso treba kuhati, peći ili grilovati na nižim temperaturama. 

U moru različitih dostupnih vrsta crvenog mesa nutricionisti i zdravstveni eksperti će uvijek u odabiru mesa prednost dati bifteku. Osim cinka, selena i fosfora, kojima biftek obiluje, također, posjeduje i značajne količine željeza. Postoje dvije vrste željeza dostupnog u hrani: hem Fe - zastupljen u hrani životinjskog porijekla, te non-hem Fe, koji se nalazi u hrani biljnog porijekla, kao i voću, povrću i orašastim plodovima. Hem Fe se brže resorbira u gastrointestinalnom sistemu te utječe na sintezu hemoglobina, glavnog nosioca kisika u crvenim krvnim zrncima. Resorpcija non-hem Fe se pospješuje uzimanjem vitamina C. Biftek posjeduje i značajnu količinu vitamina B skupine, prvenstveno vitamina B12, B3, B6, koji utječu na poboljšanje kvaliteta kože (zašto ga sirovog ne samljeti pa iskoristiti u vidu, naprimjer, maske za lice? Ok, možda ipak ne), općeg mentalnog stanja te kvalitet sna. U 100 grama bifteka ima oko 350 grama kreatina, koji povećava snagu i izdržljivost radne muskulature prilikom fizičkog napora, doprinosi dostavi veće količine energije mišićima, uzrokuje povećanje mišićne mase. Na kraju komad srednje pečenog bifteka u biber sosu krasno izgleda i na tanjiru. Može i bez dekoracije. 

Osjetim miris roštilja koji se miješa s onim poslijepodnevnim isparavanjem koje možete namirisati samo u okolici Sarajeva u julu. Suprugu je rođendan bio u oktobru. Znam da je htio onu crvenu skijašku jaknu, ali mala žrtva za dobrobit porodice nije naodmet, pa je dobio roštilj sa zakašnjenjem jer ga je trebalo ozidati tako da se vizuelno uklapa u okolinu, da nije pod direktnim udarom vjetra, da je pogodan i za sač, da je djelimično natkriven zbog kiše, naravno, jer treba nešto jesti i po nevremenu, i da se djeca, ne daj Bože, ne sprže dok sumanuto trče tuda. Lično sam ga dizajnirala, kontrolirala dok je rastao u tu predivnu konstrukciju i zalila šampanjcem za dobar početak. Pragmatična sam inače, pa sam htjela kupiti gotov, ali toliko ne bih dala ni za novu crnu torbu, kaput, telefon, a, bogami – ni sat. Zato je kao kompenzaciju do proljeća dobio: Weber četku za čišćenje roštilja s bambus drškom, digitalni termometar za meso, trodijelni pribor za roštilj Compact, kao i Weber pokrivač za ugalj za roštilj. Veselimo se augustu. Juhuuuuuu. Dekoracije neće biti, jer sam se idejno istrošila na roštilj. Ovih 80-tak spomenutih – nemojte se osjećati prozvanima, ipak dođete s obrazom. A kakav će roštilj biti ove godine, ih, pričat će se o njemu više nego o psovci tokom poroda koja mi se ipak potkrala (nije mi baš išlo uz stajling da priznam odmah na početku teksta). Svaka sličnost sa stvarnim likovima i roštiljima je slučajna. I, naravno, svi ste dobrodošli na party 2022. godine. 

Znate li da bi biftek bio idealna maska za lice, jer sadrži vitamine B kompleksa, kao i manje količine vitamina E i K. U kombinaciji ovi vitamini doprinose poboljšanju kvaliteta kože, boljem snu, smanjenju mogućnosti nastanka depresije... 

 

Literatura:

Zhang Y, Wang Y, Ke B, Du J. TMAO: how gut microbiota contributes to heart failure. Transl Res. 2021;228:109-125. doi:10.1016/j.trsl.2020.08.007

Lee Y, Nemet I, Wang Z, et al. Longitudinal Plasma Measures of Trimethylamine N-Oxide and Risk of Atherosclerotic Cardiovascular Disease Events in Community-Based Older Adults. J Am Heart Assoc. 2021;10(17):e020646. doi:10.1161/JAHA.120.020646

Khera AV, Cuchel M, de la Llera-Moya M, et al. Cholesterol efflux capacity, high-density lipoprotein function, and atherosclerosis. N Engl J Med. 2011;364(2):127-135. doi:10.1056/NEJMoa1001689

  Blog o zdravlju  
BLOG - KARDIOLOGIJA
Deniz
24.03.2022
AUTOR: dr Lejla Divović Mustafić, specijalista interne medicine • Bio je 7. august 2016. godine, nedjelja. Kišno poslijepodne.
BLOG - UROLOGIJA
Proširena spermatična vena – varikokela (varicocele) – drugo ime za opasnost koja utječe na vašu plodnost
11.03.2022
AUTOR: Dr. sc. Katica Pavlović, dr. med., specijalistica urologije • Plodnost je jedan od temeljnih aspekata androloškog segmenta zdravlja muškaraca.
BLOG - UROLOGIJA
Brkati novembar – movembar (muškost, zdrav razum i svijest o sebi na djelu!)
24.11.2021
AUTOR: Dr sc. Katica Pavlović, specijalist urologije • Zdravlje - to neprocjenjivo blago, ono najvrednije što čovjek može posjedovati - toliko često uzimamo zdravo za gotovo.