Gastritis – tihi ubica
AUTOR: Dr. Nadina Avdić-Jahić, specijalizantica interne medicine
Podsjetnik: Želudac je Vaš drugi mozak!
Gastritis predstavlja upalu želučane sluznice, a najčešće se javlja kao bol u gornjem dijelu stomaka ili osjećaj težine u želucu, uz mučninu i povraćanje.
Gastritis ne mora uzrokovati stalne simptome, a isto tako ne mora od početka uzrokovati tegobe. U svakodnevnom životu smo skloni skoro svaku nelagodu u stomaku proglasiti gastritisom, što je pogrešno i može značajno utjecati na tok liječenja.
Ovo stanje se može manifestirati u različitim oblicima – od blagih i asimptomatskih slučajeva, do teških manifestacija povezanih sa značajnim morbiditetom.
Podjela
Postoji više podjela gastritisa, ali ona bazična zasniva se na osnovu dužine trajanja simptoma:
- akutni gastritis
- hronični gastritis.
Akutni gastritis je privremena upala sluznice želuca uzrokovana stresom na želučanu sluznicu, a manifestira se hemoragijskim (krvarenje) ili nehemoragijskim simptomima. Ovo stanje može se razviti zbog različitih faktora, uključujući uremiju (završni stadij insuficijenscije bubrega), ishemiju (slabiju prokrvljenost), šok, korozivne agense, lijekove, zračenje, traumu, teške opekotine, sepsu ili alkalno-žučni refluks (vraćanje sadržaja iz tankog crijeva u želudac). Određene infekcije, kao što su one izazvane enterovirusima, također mogu uzrokovati samoograničenu epizodu gastritisa. Akutni gastritis može biti posljedica smanjenog lučenja želučane sluzi, poremećaja mukozne barijere ili smanjenog protoka krvi u sluznici, ovisno o osnovnom uzroku.
Hronični gastritis se može kategorizirati u dva oblika – atrofični i neatrofični. Primarni uzrok hroničnog gastritisa je infekcija Helicobacter pylori, koja obično počinje neatrofičnom morfologijom. Neatrofični oblik hroničnog gastritisa, bez odgovarajućeg liječenja, može napredovati u atrofične oblike. Najčešći uzrok atrofičnog hroničnog gastritisa je autoimuni gastritis.
Podsjetnik: Kod akutnog gastritisa simptomi nastaju naglo i traju kratko. Kada simptomi traju mjesecima i godinama, tada govorimo o hroničnom gastritisu!
Podjela gastritisa prema uzrocima upale
- bakterijski gastritis
- akutni gastritis izazvan stresom
- hronični erozivni gastritis
- gastritis izazvan upotrebom lijekova
- gastritis izazvan prekomjernom konzumacijom alkohola
- konzumiranje duhanskih proizvoda, začinjena hrana.
Simptomi
Nelagoda u stomaku je vodeći i najčešće prvi znak gastritisa, koji treba ozbiljno shvatiti. Gastritis u ranoj fazi može biti asimptomatski, ali mogu ga i pratiti simptomi kao što su: nadutost, mučnina, nagon na povraćanje, osjećaj punoće u želucu i žgaravica.
Postoje simptomi koji se ne smiju ignorirati i predstavljaju poodmaklu fazu gastritisa koja može preći u karcinom želuca ili značiti da se formirao ulkus, „čir“ u želucu. Ti simptomi uključuju: gubitak na tjelesnoj težini, gastrointestinalno krvarenje (povraćanje krvi, tamna/crna stolica), intoleranciju na unošenje hrane (otežano ili bolno gutanje), anemiju (smanjen broj eritrocita - crvenih krvnih zrnaca) u krvnoj slici.
Podsjetnik: Najčešći glavni krivci gastritisa na koje možemo utjecati su stres, duhanski proizvodi, začinjena hrana te alkoholna pića!
Dijagnostika
Prvi korak je razgovor s ljekarom, najčešće internistom, koji podrazumijeva detaljnu anamnezu (podatke o simptomima, dužini trajanja, načinu i stilu života, kao i komorbiditetima) i fizikalni pregled.
Ukoliko Vaš ljekar posumnja da imate gastritis, može Vam preporučiti neke od neinvazivnih dijagnostičkih pretraga koje uključuju test na prisustvo bakterije H. pylori – kao najčešćeg uzročnika gastritisa, te ultrazvuk abdomena i kontrolu laboratorijskih nalaza.
U slučaju da Vaš ljekar procijeni da imate neke od alarmantnih simptoma, kao zlatni standard koristi se EGDS – ezofagogastroduodenoskopija.
Sama gastroskopija je bezbolna, ali podrazumijeva odgovarajuću pripremu: 24h prije izvođenja same procedure ne biste trebali konzumirati čvrstu hranu te je potrebno (ukoliko koristite lijekove kao što su IPP - inhibitori protonske pumpe) pauzirati ovu terapiju sedam dana prije izvođenja pretrage.
U toku same procedure uzima se dio sluznice želuca za histopatološku analizu. Biopsija se radi jer mikroskopski nalaz ne korelira dobro s endoskopskim nalazom, kao ni s tegobama koje osoba ima.
Gastritis je isključivo histološka dijagnoza koja se utvrđuje pregledom tkiva, a ne prisutnošću simptoma.
Podsjetnik: Dijagnostika gastritisa je bezbolna!
Liječenje
Liječenje ovisi o samom uzroku gastritisa. Stoga je ponekad dovoljno promijeniti stil života: ukoliko je moguće, reducirati stresne događaje, izbjegavati začinjenu hranu, alkoholna pića, lijekove kao što su nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (tzv. nesteroidni antureumatici). Podijeliti obroke u više manjih tokom dana te reducirati konzumaciju duhanskih proizvoda.
Ukoliko je uzročnik infekcija H. pylori, koristi se tzv. trojna terapija koja podrazumijeva dva antibiotika i IPP (inhibitore protonske pumpe) koji smanjuju lučenje želučane kiseline.
Osim IPP-a, postoje i bezreceptni lijekovi za liječenje gastritisa koji se mogu kupiti u slobodnoj prodaji. Takvi se lijekovi nazivaju antacidi, a glavna im je zadaća neutralizirati efekte želučane kiseline.
Pacijentima s autoimunim gastritisom i nedostatkom vitamina B12 ključno je pružiti edukaciju o značaju dosljedne suplementacije vitaminom B12 (npr. Mecobalamin). Ova mjera pomaže u prevenciji anemije i drugih povezanih komplikacija. Pacijente treba informirati o mogućim komplikacijama gastritisa, kao što su krvarenje ili peptički ulkus, i o važnosti traženja hitne medicinske pomoći ako do ovih komplikacija dođe.
Podsjetnik: Jesti često u manjim obrocima, izbjegavati začinjenu hranu i duhanske proizvode!
Zaključak
Edukacija pacijenata igra ključnu ulogu u liječenju gastritisa jer potiče pojedince da poduzmu proaktivne mjere kako bi spriječili njegov početak ili ponovnu pojavu i efikasno upravljali ovim stanjem.
