Kardiovaskularne bolesti kod žena
Piše : Doc. dr. med. sc. Daniela Lončar, specijalista kardiolog
O razlikama između muškog i ženskog srca iz emotivne perspektive mogli smo se upoznati čitajući bestseler „Muškarci su s Marsa, žene su s Venere“ dr. Johna Greya. Muško i žensko srce razlikuju se i anatomski. Muško srce obično je nešto veće jer su muškarci tjelesno krupniji od žena. Prosječno žensko srce teško je oko 120 grama, dok je prosječno muško srce teško oko 180 grama. U odnosu na muškarce, žene mogu imati nježniji sistem koronarnih arterija (arterije koje obavijaju srčani mišić i na taj način dovode mu kiseonik i hranljive sastojke). Žensko srce kuca brže od muškog. Prosječan broj otkucaja srca u minuti kod muškaraca iznosi 70-72, a kod žena 78-82 otkucaja u minuti.
U ovom tekstu čitaoce ćemo upoznati i sa razlikama između žena i muškaraca kada su u pitanju kardiovaskularne bolesti (KVB). KVB su vodeći uzrok smrtnosti u cijelome svijetu. Smrtnost od KVB kod muškaraca u porastu je u dobi između 45 i 49 godina, a kod žena je to 10-tak godina kasnije. KVB su glavni uzrok obolijevanja i smrtnosti kod žena. Učestalost i smrtnost od KVB veća je kod žena starijih od 65 godina, kada se kod žena gubi zaštitni faktor ženskih hormona na kardiovaskularni sistem. Naime, faktori rizika za nastanak KVB razlikuju se kod muškaraca i žena. I jedni i drugi izloženi su uticaju tradicionalnih faktora rizika za nastanak KVB, koje dijelimo na nepromjenljive (dob, spol, nasljeđe) ipromjenljive (pušenje cigareta, hiperlipidemija, arterijska hipertenzija, gojaznost, diabetes mellitus, tjelesna aktivnost, stres).
U netradicionalne faktore rizika za nastanak KVB kojima su izložene žene spadaju: arterijska hipertenzija i diabetes mellitus koji se javljaju za vrijeme trudnoće, hormonska terapija, uticaj citostatske terapije npr. kod liječenja karcinoma dojke, autoimune bolesti i depresija. Žene kod kojih se za vrijeme trudnoće po prvi put postavi dijagnoza arterijske hipertenzije i/ili gestacijsog diabetes mellitusa (šećerna bolest dijagnostikovana prvi put u trudnoći), imaju veći rizik za nastanak KVB u kasnijoj životnoj dobi u odnosu na zdrave trudnice. Autoimune bolesti su karakteristične po tome što kod oboljelih osoba imuni sistem pretjerano ili preslabo reaguje protiv vlastitih tkiva i organa. Najčešće autoimune bolesti su reumatoidni artritis (karakterističan po hroničnoj upali zglobova koja ako se ne liječi može dovesti do invaliditeta) i sistemski eritemski lupus (obično pogađa mlađe žene, može oštetiti bilo koji dio tijela, karakterističan je po crvenom osipu u obliku leptira na koži obraza i nosa).
KVB kod pacijenata koji se liječe od autoimunih bolesti: je veća u odnosu na opštu populaciju. Učestalost autoimunih bolesti je veća kod žena u odnosu na muškarce što ženama povećava rizik za nastanak KVB. Najučestalija maligna bolest i prvi uzrok smrti od malignih bolesti kod žena je karcinom dojke. Lijekovi koji se koriste za liječenje karcinoma dojke (citostatici) mogu dovesti do zatajenja srca. Žene imaju veći rizik od razvoja depresije i KVB tokom cijelog životnog vijeka. Dvije kardiološke bolestisu znatno češće i tipične za ženski spol: stresom izazvana kardiomiopatija (sindrom slomljenog srca) i mikrovaskularna koronarna bolest (bolest malih arterija miokarda). Stresom izazvana kardiomiopatija se manifestuje srčanim popuštanjem, javlja se nakon emocionalnog šoka, u 90 posto slučajeva obolijevaju žene.
Posebno su ugrožene žene koje su u menopauzi. Srčano popuštanje je bolest u kojem srce ne može ispuniti svoju osnovnu funkciju da ispumpa dovoljnu količinu krvi kako bi zadovoljilo potrebe svih dijelova tijela za kiseonikom i hranljivim materijama. Mikrovaskularna koronarna bolest predstavlja poremećaj funkcije maliharterija srca, dovodi do pojave simptoma angine pektoris i može biti pokazatelj budućih velikih kardiovaskularnih događaja kao što je npr. infarkt srca. Žene često obolijevaju od bolesti srčanih zalistaka.
I na kraju podijelićemo sa vama nekoliko savjeta za žene kako da smanje rizik od nastanka bolesti srca: prestanite pušiti, vježbajte redovno, održavajte normalnu tjelesnu težinu, izbjegavajte stresne situacije, smijte se svakodnevno. Radujte se tuđoj sreći, onaj koji se raduje tuđoj sreći, uvijek će i sam biti sretan!
