Masna jetra – tihi neprijatelj zdravlja

AUTOR: Dr. Armina Đugum, specijalizant interne medicine

Svako je od vas barem jednom čuo za izraz “masna jetra”, bilo od svoje porodice, prijatelja ili pak od samog ljekara kao usputno otkrivenu dijagnozu na ultrazvuku stomaka za koju ranije niste znali. Ukoliko ste vi ti kojima je dijagnosticirana masna jetra, obično dobijete savjet da uvedete fizičku aktivnost i promijenite način ishrane. No, šta se zapravo krije iza ove dijagnoze?

Masna jetra (lat. steatosis hepatis) je stanje karakterizirano pretjeranim nakupljanjem masti u ćelijama jetre. S obzirom na to da je jetra ključni organ za detoksikaciju, metabolizam i probavu, usljed odlaganja masnoća, ona ne može pravilno obavljati svoju funkciju, što s vremenom može dovesti do ozbiljnih patoloških procesa. 

Brojni su uzroci i stanja koja doprinose nastanku masne jetre, a izdvojit ćemo najčešće: 

• Prekomjerna tjelesna težina, posebno visceralni tip masnoće – oko stomaka
• Inzulinska rezistencija 
• Šećerna bolest tip 2
• Povišene masnoće u krvi
• Konzumiranje većih količina alkohola (>210 g/sedmično za muškarce i >140 g/sedmično za žene)
• Lijekovi (kortikosteroidi, kontraceptivi...)
• Virusne bolesti. 

U junu 2023. godine Američko udruženje za izučavanje bolesti jetre (AASLD) objavilo je novu podjelu i nomenklaturu masne jetre. 

1.    MASLD (engl. Metabolic dysfunction-associated steatotic liver disease) obuhvata pacijente koji imaju masnu jetru i barem jedan kardiometabolički faktor rizika 
2.    MetALS (engl. Metabolic dysfunction and alcohol-related steatotic liver disease) obuhvata pacijente koji već imaju MASLD i uzimaju veće količine alkohola 
3.    ALD (engl. Alcohol-related liver disease) – alkoholom uzrokovana masna jetra 
4.    Masna jetra specifičnih uzroka (droga, lijekovi...)
5.    Masna jetra nepoznatog uzroka (engl. Cryptogenic SLD). 

Sama bolest, posebno u početku, često nema simptome i otkrije se sasvim slučajno – na osnovu povišenih jetrenih enzima (ALT, AST) ili ultrazvuka abdomena. 

Kada su simptomi prisutni, obično u odmakloj fazi, oni uključuju: 

• Umor i slabost
• Tupi bol u gornjem desnom dijelu stomaka 
• Slab apetit i gubitak tjelesne težine
• Otečene stomak, noge i ruke
• Žutu prebojenost kože i bjeloočnica.

Dijagnoza se postavlja na osnovu laboratorijskih nalaza (najčešće AST, ALT), ultrazvuka abdomena, eventualno elastografije i biopsije jetre. Dijagnostika se može dodatno proširiti prema procjeni vašeg ljekara.

Ukoliko ste relativno zdrava osoba kojoj je slučajno na ultrazvuku stomaka otkriveno da ima masnu jetru, šta možete uraditi za sebe i svoje zdravlje? Uradit ćete osnovne laboratorijske nalaze, uključujući anzime AST i ALT, šećer u krvi, masnoće u krvi (lipidogram), eventualno hepatitis markere, ukoliko vaš ljekar procijeni da je to potrebno.

Kod najvećeg broja ovakvih pacijenata uzrok je neadekvatna ishrana (brza hrana, gazirani sokovi, šećeri...), uz malo ili nimalo fizičke aktivnosti. U tom kontekstu važno je znati da je masna jetra reverzibilno stanje, što znači da se promjenom načina života može povući. Primjenjujući fizičku aktivnost najmanje 150 min sedmično i adekvatnu ishranu bogatu proteinima, povrćem, voćem i zdravim mastima, zasigurno možete napraviti rezultate koji će vas odvesti do ultrazvučno urednog nalaza jetre. 

Ukoliko uz masnu jetru imate i neko pridruženo oboljenje, vrlo je važno isto imati pod kontrolom. Tako da, ukoliko ste gojazni, imate inzulinsku rezistenciju ili šećernu bolest, povišen krvni pritisak, hepatitis, neophodno je uzimati adekvatnu terapiju propisanu od odgovarajućeg ljekara specijaliste. Također, ukoliko konzumirate alkohol u količinama koje premašuju dozvoljene, a dijagnosticirana vam je masna jetra, potrebno ga je potpuno izbaciti iz upotrebe.

Ukoliko ignoriramo signale koje nam tijelo šalje i upute ljekara, kroz određeni period dolazi do ireverzibilnih promjena jetre: upale, ožiljaka (fibroze), ciroze, pa čak i hepatocelularne forme karcinoma, dok su pacijenti okarakterizirani kao MASLD u povećanom riziku od razvoja kardiovaskularnih bolesti. 

U nastavku donosim nekoliko prehrambenih savjeta s ciljem smanjenja opterećenja jetre i poticanja njenog oporavka (jetrena ili hepatoprotektivna dijeta):

1. Zasićene masti zamijeniti zdravijim mastima: maslinovo ulje, avokado, orašati plodovi, riba
2. Umjesto jednostavnih ugljikohidrata i rafiniranog šećera uvesti složene ugljikohidrate: integralni hljeb i tjestenina, smeđa riža, palenta, proso, mahunarke, krompir, batat, bundeva, drugo sezonsko povrće, svježe i suho voće
3. Proteini: kuhana ili pečena piletina bez kože, puretina, teletina, bijela riba, povremeno jaja i tunjevina
4. Povećati unos vlakana: zobene žitarice, chia sjemenke, sjemenke lana, kupusnjače, jabuke, kruške, cvekla, mrkva, brokula, banane
5. Mali i česti obroci: 5-6 obroka, otprilike na 3,5-4 sata
6. Dovoljno tečnosti: 2-2,5 l/dan, uz neki od čajeva za protekciju i čišćenje jetre: sikavica, maslačak, artičoka, zeleni čaj, čaj od kurkume, čaj od đumbira, uz napomenu da se ovi čajevi ne kombiniraju. 

Danas se na domaćem tržištu mogu pronaći i preparati s hepatoprotektivnim djelovanjem čiji je glavni sastojak najčešće silimarin – biljni ekstrakt dobiven iz ploda sikavice. Može se uzimati u obliku čaja, 1-2 šolje dnevno kontinuirano, ili u obliku tableta/kapsula, prema uputstvu proizvođača. Efekt je uglavnom prisutan unutar dva mjeseca. Svakako da se uz lijekove insistira i na higijensko-dijetetskom režimu, o kojem sam prethodno pisala. 

Za kraj želim da imate na umu da je masna jetra danas sve češća posljedica modernog načina života, što je čini vrlo čestim oboljenjem. Iako obično u početku ne uzrokuje simptome, neliječena može napredovati ka ozbiljnijim stanjima poput hepatitisa, fibroze ili ciroze. Dobra vijest je da se masna jetra u ranim fazama može uspješno liječiti i regenerirati promjenom životnih navika. Uravnotežena prehrana, redovna fizička aktivnost, izbjegavanje alkohola te upotreba prirodnih dodataka poput silimarina mogu značajno poboljšati funkciju jetre i zaustaviti napredovanje bolesti.