24.11.2021

Ovisnost koja ne jenjava – pušenje cigareta

AUTOR: Doc. dr med. sc. Daniela Lončar, specijalista kardiologije

Pušenje cigareta spada u kategoriju glavnih faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih oboljenja. Pušenje započinje i pospješuje proces ateroskleroze tokom kojeg dolazi do stvaranja plakova u krvnim žilama. Ateroskleroza kod pušača nastaje direktnim djelovanjem duhanskog dima na stijenku krvne žile, te indirektno, uticajem na lipidni status; povisuju se trigliceridi i smanjuje nivo HDL-a („dobrog“ holesterola). 

U svijetu godišnje nekoliko miliona ljudi umre od srčanih oboljenja. Smatra se da pušenje pridonosi barem trećini ovih smrtnih slučajeva. Na rak pluća, drugi po važnosti među bolestima vezanim za pušenje, otpada daljih nekoliko stotina hiljada umrlih ljudi tokom godine. Pušači su izloženi deset puta većoj opasnosti od te vrste raka nego nepušači. Isto tako, pušači naginju nastanku neugodne, manje poznate bolesti krvnih sudova, pod nazivom arteriosclerosis obliterans. Za nju je karakteristično onemogućavanje protoka krvi kroz arterije koje vode krv prema udovima, što može dovesti do gangrene i amputacije. 

Postoji više načina na koje pušenje izaziva aterosklerozu, koronarnu bolest srca (bolest arterija koje snabdjevaju srce krvlju), moždani udar i bolest krvnih žila: 

Oštećenje krvnih pločica – nikotin može oštetiti krvne pločice – krvna tjelešca koja, priljubljujući se jedno uz drugo u slučaju ozljede krvne žile, pridonose zgrušavanju krvi tako da one međusobno prijanjaju na unutarnjim stijenkama koronarnih arterija. Proces može kulminirati nastankom infarkta srca. 

Uvlačenje ugljen monoksida – pušači uvlače znatne količine ugljen monoksida (identičnog otrovnom plinu koji izlazi iz automobila). Hemoglobin, sastojak krvi koji prenosi kiseonik, pokazuje vrlo visoku sklonost prema tom plinu. U strastvenih pušača, čak 15 posto hemoglobina može nositi ugljen monoksid, što sprečava njegovo spajanje sa kiseonikom. To može izazvati povećano stvaranje hemoglobina i crvenih krvnih stanica, a posljedica može biti zgrušavanje krvi. Štetni efekti su proporcionalni dužini pušenja i dnevnoj količini popušenih cigareta. 

Duhanski dim sadrži preko četiri hiljade hemijskih spojeva, 400 otrovnih i 43 kancerogena spoja. Danas u svijetu puši oko milijardu ljudi! Godišnje od direktnog konzumiranja cigareta umre oko šest milijuna ljudi. Svakih osam sekundi, jedan čovjek u svijetu umire od posljedica pušenja cigareta. 

Supstanca koja kod pušača stvara ovisnost i na koju se „hvataju pušači“ jeste nikotin. Nikotin je, da se podsjetimo, vrlo djelotvoran insekticid i jedan od najjačih poznatih otrova. Duhan sadrži od jedan do tri posto nikotina. Taj bezbojni uljeviti spoj je droga kratkotrajnog djelovanja - 30 minuta nakon pušenja cigarete, razina nikotina u krvotoku se snizi na otprilike polovinu, a nakon još jednog sata na samo četvrtinu. To objašnjava zašto mnogi pušači dnevno popuše 20 cigareta. 

A kako tijelo pušača reaguje na nikotin? Tijelo reaguje na sličan način kao što automobil reaguje kada pritisnemo papučicu gasa. Broj otkucaja srca se povećava, krvni pritisak poraste jer nikotin potiče stvaranje adrenalina i noradrenalina. To su iste one hemijske tvari koje tijelo stvara kada je u punom pogonu, spremno na bijeg ili borbu, odnosno u stresnim situacijama, što nam govori da je pušenje stresna pojava. Kako to, onda, da cigarete izazivaju dojam opuštanja i smirenja? Među brojnim reakcijama koje se dešavaju u organizmu pušača prilikom konzumiranja cigareta jeste i povećana aktivnost stanica u kičmenoj moždini koje izazivaju smanjivanje tonusa mišića i na taj način se stvara osjećaj smanjivanja napetosti. Samo strastveni uživaoci nikotina u pušenju nalaze opuštanje i smirenje, a dobar dio očitog užitka koji im pušenje donosi proizlazi iz slabljenja simptoma odbacivanja i činjenice da im pušenje sve više ulazi u krv. Ublažavanje simptoma odbacivanja samo je po sebi oslobađajuće i donosi opuštanje, ali to nije opuštanje u pravom smisli riječi. Istovremeno, nikotin na više načina izaziva aterosklerozu čime se povećava mogućnost nastanka infarkta srca i moždanog udara. 

Čarobna metoda za prestanak pušenja, koja bi svakom pušaču omogućila da odmah i trajno prestane pušiti, za sada ne postoji! Spriječiti ili liječiti? Naglasak bi trebao biti na sprečavanju pušenja putem odgoja mladih. Mlade ljude trebalo bi odgajati da uopšte ne počinju pušiti. 

Pušači će prestati pušiti ako im se ukloni želja za pušenjem! U tome im mogu pomoći sljedeća pitanja: 

  • Kada biste se mogli vratiti u doba prije nego ste počeli pušiti, da li biste počeli pušiti?
  • Uživate li u pušenju?
  • Potičete li svoju djecu da puše?
  • Trebate li cijeli život skupo plaćati cigarete kojim narušavate svoje zdravlje i pri tome se gušite?

Čovjek koji puši iz navike često ne uživa u cigaretama, često ih zna zapaliti, a da toga uopšte nije ni svjestan. Takav strastveni pušač bi prilikom odvikavanja od pušenja mogao uraditi sljedeće: 

  • Dok pripaljujete cigaretu, zapitajte se: „Da li mi je ova cigareta zaista potrebna?“
  • Promijenite postupke koji Vas navode na pušenje. Ako Vas je naprimjer, kafa oduvijek poticala na pušenje, počnite piti čaj.
  • Pokušajte razmišljati ovako: “Danas mi pušenje škodi, a sutra bi me moglo ubiti“.

Bez obzira na to da li će osoba uspjeti da prestane pušiti ili ne, od same namjere da prestane pušiti nikada ne treba odustati. 

  Blog o zdravlju  
BLOG - KARDIOLOGIJA
Ovisnost koja ne jenjava – pušenje cigareta
24.11.2021
AUTOR: Doc. dr med. sc. Daniela Lončar, specijalista kardiologije • Pušenje cigareta spada u kategoriju glavnih faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih oboljenja.
BLOG - UROLOGIJA
Brkati novembar – movembar (muškost, zdrav razum i svijest o sebi na djelu!)
24.11.2021
AUTOR: Dr sc. Katica Pavlović, specijalist urologije • Zdravlje - to neprocjenjivo blago, ono najvrednije što čovjek može posjedovati - toliko često uzimamo zdravo za gotovo.
BLOG - KARDIOLOGIJA
Anahata
24.11.2021
AUTOR: dr Lejla Divović Mustafić, specijalista interne medicine • Postoji tajni šifrarnik u komunikaciji između Emine i mene. Najčešće podrazumijeva alarmno stanje u nastanku, kada neka od nas dvije na Instagramu “baci” onoj drugoj hashtag “uzemljenje”.