24.01.2024

Ovisnost o internetu

AUTOR: Prim. dr. Lamija Duranović, specijalista neuropsihijatrije

„Internet je kad čitav svijet šalje ceduljice jednom razredu.“ Jon Stewart

Internet, globalna mreža podataka, izum je američkog Ministarstva odbrane iz 1969. godine, prvobitno zamišljen da poveže računare širom SAD-a. Mnogo kasnije, nastaje World Wide Web ili širom svijeta rasprostranjena mreža www, što po definiciji nije isto što i internet. Svejedno, globalna virtuelna mreža, u svakom trenutku dostupna baza podataka, virtuelna biblioteka – kao što je internet – za osnovni cilj ima bolju i bržu cirkulaciju informacija i usluga te lakšu komunikaciju među ljudima.


Vremenom i ubrzanim tehnološkim razvojem, upotreba interneta je postala nezaobilazni dio naše svakodnevnice. Dok se u početku internetu pristupalo samo sa fiksnih uređaja i isključivo u svrhu posla, sada se preko mobilnih aparata i stranica za razonodu i zabavu više vremena provodi u virtuelnom nego u realnom svijetu. Tako se polagano, dok surfamo virtuelnim prostranstvima, zatvaramo u svoje realne privatne ljušture, reducirajući usmenu komunikaciju na minimum, izolirajući se i otuđujući od društva i zajednice. Kad se u jednom trenutku nađemo zatvoreni u oklopu depresije, besmisla i beznađa, suočeni sa idealiziranom, ali iskrivljenom slikom sebe u virtuelnom svijetu, već bude kasno jer smo tada duboko zagazili u ovisnost.


Vrste ovisnosti o internetu su brojne: ovisnost o društvenim mrežama, novom znanju i informacijama, kupovini, online igrama, kockanju, cybersexu i sl. Svima njima zajednički nazivnik je ugoda.


Kad kažemo ovisnost, obično prvo pomislimo na ovisnost o psihoaktivnim supstancama koje nas tjeraju na ponovno uzimanje uz postepeno povećanje doze. Time postižemo blaženi osjećaj mira ili ushićenosti, sreće ili moći te izbjegavamo sve neprijatne i teške simptoma apstinencije u slučaju prestanka konzumacije tih supstanci. Ovisni možemo postati i o određenim oblicima ponašanja i navika, razvijajući tzv. ovisničko ponašanje kroz ponavljajuće i prisilne oblike aktivnosti u svrhu rasterećenja unutrašnjeg nemira koji narasta ukoliko te navike pokušamo kontrolirati i izbjegavati.


Ovisničko ponašanje podrazumijeva sve više vremena koje tokom dana provodimo u određenim aktivnostima zapostavljajući druge aktivnosti i obaveze u školi ili na poslu, u porodici ili sa prijateljima, stalno tragajući za novim izvorima zadovoljstva i ugode koje ovim aktivnostima uspijevamo postići, ali kratkotrajno. Ubrzo, pred nama se rađa novi cilj kojem težimo da bismo to zadovoljstvo održali. Neki ljudi uvide da je vrijeme provedeno na zabavnim sadržajima interneta zapravo izgubljeno vrijeme, pa se pokušaju oduprijeti novom porivu za istom aktivnošću, pri čemu se javlja napetost, tjeskoba, nemir, strah ili strepnja, koja se ne može racionalno razriješiti. Ponekad se javljaju i somatski simptomi: glavobolja, vrtoglavica, parestezije, mučnina u stomaku, gušenje i sl. Već tada možemo govoriti o hemijskoj osnovi ovisnosti koja djeluje preko receptora u mozgu – istih onih koji su uključeni u ovisnosti o psihoaktivnim tvarima – stvarajući potpuno jednake efekte kao kod uzimanja droge, ali i apstinencije.


Najteži oblik ovisnosti nastaje onda kada smo potpuno svjesni svih loših strana ovisničkog ponašanja zbog kojeg trpe sve druge aktivnosti, obaveze i ljudi oko nas. Svjesni smo štete koju sami sebi nanosimo, ali se ne možemo oduprijeti niti možemo sami naći izlaz.
U svijetu su tokom zadnjih 20 godina vršena brojna istraživanja na temu ovisnosti o internetu, a dobiveni podaci su se kroz vrijeme mijenjali u gotovo svim varijablama (dob, spol, obrazovni i ekonomski status, mjesto stanovanja itd.). Smatra se da su ovisničkom ponašanju općenito podložne osobe koje su po osnovnoj psihičkoj strukturi povučene, introvertne, nesigurne, anksiozne i koje su ranije imale loše socijalno iskustvo u kojem su bile neshvaćene, omalovažene, odbačene. Virtuelna prostranstva bez kontrole pregledanih sadržaja i cenzure komentara koji su dozvoljeni svima, uz mogućnost filtriranja dobivenih podataka ili slika do nivoa savršenog, omogućuju osobi da bude ono što želi, ali u stvarnosti nije. Internetski kriteriji idealnog, težnja za savršenstvom u svakom smislu stavlja pred čovjeka vrlo visoke, često nedostižne ciljeve. Ponašanje postaje otkočeno, ruše se barijere, prepreke, nesigurnosti, pa su mogućnosti povlačenja pogrešnih poteza veće. Takvo stanje dodatno podriva ionako nisko samopouzdanje i samopoštovanje takvih osoba pa depresivna stanja postaju njihova realnost. U najtežim slučajevima dešavaju se suicidalni pokušaji kao bijeg iz traumatske situacije.


Nisu rijetke kombinirane ovisnosti o internetu i alkoholu te nekim psihoaktivnim drogama (marihuana), naročito kod mladih osoba. Dobna granica se pomjera pa se ovakvi slučajevi sada mogu naći već u osnovnoj školi. Tome najviše doprinosi usvajanje ponašanja po modelu. Djeca kopiraju ponašanje roditelja smatrajući njihove obrasce ispravnim. Zbog prevelike zauzetosti, nebrige ili emocionalne nedostupnosti roditelja, u nekim slučajevima djeca bivaju prepuštena sama sebi pa posežu za instant rješenjima kao što je internet. Ponekad je roditeljima teško razdvojiti korisnu od štetne upotrebe interneta te se često pitaju gdje je granica i kada treba stati. Odgovor je u praćenju školskog uspjeha, izvršavanja svakodnevnih obaveza, praćenju interesa za druženje sa vršnjacima te sklonost laganju o vremenu provedenom na internetu ili korištenje drugih vrsta laži, promjene navika spavanja, jela i sl.


Ovo su znaci upozorenja da imamo potencijalnog malog ovisnika o internetu te je potrebno potražiti pomoć stručnjaka. Prije toga, treba vlastitim primjerom pokazati vremenske granice te ograničiti sadržaj koji pratimo na internetu. Pored toga, potrebno je raditi na vraćanju zdravih navika spavanja i konzumaciji zdrave hrane, posvetiti više vremena i pažnje usmenoj komunikaciji „face to face“ sa fokusom na osjećanja, empatiju i razumijevanje, umjesto komunikacije porukama. Poželjno je prakticirati meditaciju i fizičku aktivnost kao metodu ublažavanja anksioznosti.

„Ljudi su jako oprezni kada govore o svojim privatnim životima, ali kada odu na internet mnogo su otvoreniji.“
Paulo Coelho

  Blog o zdravlju  
BLOG - Mentalno zdravlje
Ne ubija nas stres, već naša reakcija na njega
14.06.2024
Svaki živi organizam funkcionira po principu ravnoteže svoje unutrašnje sredine naspram vanjske u kojoj obitava.
BLOG - Interna medicina
Inzulinska rezistencija
14.06.2024
Inzulin je hormon koji proizvodi gušterača (pankreas) i omogućava ćelijama da uzmu glukozu iz krvi radi energije.
BLOG - Interna medicina
Poremećaji srčanog ritma kod mlađih osoba
24.05.2024
Aritmija ili poremećaj srčanog ritma je svaki ritam srca koji nije sinusni.