19.04.2021

Počeši se s razlogom!

Autor: dr Katica Pavlović, specijalist urolog, Klinika za urologiju, Sveučilišna klinička bolnica Mostar

Zaista je teško na primamljiv način započeti pisati o nečemu tako zločestom. Simpatični naslov je možda najbolji poziv da pročitate ovaj tekst, poglavito vi mlađi muškarci, vi koji se spontano, svakodnevno, ponukani različitim porivima, „počešete s razlogom“ baš tamo dolje gdje nije primjereno. Naime, testisi su parni organi ovalnog oblika, spremljeni u posebne spremnike - skrotalne vreće i s razlogom se nalaze van tijela jer uživaju u malo hladnijem mediju.

U zasebnom svijetu, svom vlastitom domu, omotani sa sedam ovojnica, na peteljci koja prolazi kroz preponski kanal, testisi predstavljaju zaseban urološki entitet. Da, svijet za sebe od samog rođenja muškog djeteta, kada ponosni tata još uvijek u čudu uvjerava sebe i sve oko sebe kako je baš njegov sin prava muškarčina, pazeći pritom da su oba testisa uredno smještena u skrotalnu vreću, dok još uvijek nespretno uči zamijeniti pelenu. I kako dječaci odrastaju, kada postanu spolno zreli, pod djelovanjem hormona njihovi testisi preuzimaju svoju funkciju. Sramežljivi dječaci u toj dobi često više nisu raspoloženi za nadzor te nisu dostupni, niti mami niti tati, za pregled prilikom kupanja, što umanjuje mogućnost kontrole nad nastankom zločeste male kvržice. A tek onda nastupi nesnošljivo vrijeme puberteta i ozbiljni razgovori o spolnosti često završe, ili sramežljivim bijegom, ili grohotnim smijehom na nespretnost roditelja prilikom davanja savjeta. I onda jednog dana, sasvim slučajno, zbilja nesretni dječak, odnosno, odrastao mladić počeše se s razlogom. U tom aktu uoči neobičnu malu ili veliku kvržicu na svom lijevom ili desnom testisu, najčešće bez boli, što u ovom slučaju i nije najpozitivnija stvar, jer se često pogrešno misli „ako ne boli - ne treba ići kod doktora“. Pokušava naći razlog i uzrok promjeni koja sada kao crv sumnje perzistira u njegovoj podsvijesti. Onako panično pojuri za svoj pametni telefon ili laptop i na sveznajućem Google-u započne istraživanje. U moru nefiltriranih informacija, strah postaje sve veći i opravdaniji, te nestane svaki sram i roditeljima povjeri što mu se događa.

To je ovaj racionalni, i meni kao urologu draži slijed događaja, jer roditelji tada razumski reagiraju i njihovo dijete je u vrlo kratkom roku na pregledu kod urologa. Pregledom se, nažalost, u ovim nesretnim slučajevima obistine sumnje i započne paleta dijagnostičkih pregleda i obrada, sve do konačne dijagnoze tumora testisa i žurne reakcije te operativnog zahvata. U što kraćem vremenskom roku, učine se tumorski serumski markeri: BHCG (beta -  humani horionski gonadotropin), AFP (alfa feto protein) i LDH (laktat dehidrogenaza) koji svojim povišenim vrijednostima jasno sugeriraju na ozbiljnost situacije. Sugeriraju i na onu poznatu podjelu tumora testisa na seminomske (one koji su manje zločesti) i neseminomske tumore zametnih stanica kojih ima u različitim kombinacijama i sa različitim stupnjem zloćudnosti. Tumori testisa čine oko jedan posto svih novotvorina u muškaraca, ali javljaju se u najproduktivnijim godinama života, u mlađoj odrasloj dobi, i upravo u tome leži njihova klinička važnost. 

No, kako god bilo, sud je jasan i dileme nema - testis se mora ukloniti u cijelosti sa pripadajućom funikularnom vrpcom. Potrebno je u najkraćem mogućem roku učiniti ovaj radikalni zahvat, a testis se pošalje na patohistologu čija će detaljna analiza i konačan sud o dijagnozi odlučiti u kom smjeru će ići daljnji tijek liječenja. Postoperativni oporavak je najčešće brz, a paleta dijagnostičkog postoperativnog praćenja raznolika i prema smjernicama urološkog udruženja. Svakako je neophodan multidisciplinarni pristup te se stoga, po prispijeću patohistološkog nalaza, za sve daljnje korake konzultiraju urološki onkolozi. Odluka o terapiji od tog trenutka postaje odgovornost onkologa,  a ishod ovisi o vrsti i zloćudnosti tumora. 

Kako privodim pisanje teksta kraju, tako u meni raste sve veći nemir. Voljela bih da nisam ni odabrala ovu temu, teška je, zvuči zastrašujuće, ali nažalost svih nas, sasvim je realna i sve češća. Svjesna težine problema o kojem pišem, u sebi gajim nadu kako će ovo ponukati mlade muškarce da se blagovremeno jave na pregled. Radovat ćemo se zajedno kada to bude lažna uzbuna, smijati se anegdotama o pročitanim dijagnozama s internetskih prostranstava, radovat ćemo se i onda kada na vrijeme otkrijemo zločestu bolest te ju uspješno liječimo, ali ne želim razmišljati o tome da će netko, unatoč svjesnosti da ima problem, negirati i problem i ovaj tekst. 

Kao urolog vas molim, dragi mladići, počešite se s razlogom za zdravlje, za pravovremenu reakciju, za bolji ishod liječenja. Počešite se s razlogom i kad razloga nema, u normama pristojnosti svakako, ali počešite se kako bismo prevenirali, otkrili i blagovremeno liječili ovu opaku bolest. 

Nadam se da će ovaj tekst potaknuti barem jednu osobu na blagovremeno javljanje na urološki pregled. Već time njegova vrijednost bit će neizmjerna i misija ispunjena. Želim vam dobro zdravlje!

  Blog o zdravlju  
BLOG - KARDIOLOGIJA
Psihokardiologija
25.08.2021
Autor: Doc. dr med. sc. Daniela Lončar, specijalista kardiologije • Psihokardiologija je područje medicine koje proučava psihološke faktore značajne za etiologiju, dijagnozu, prevenciju i liječenje kardiovaskularnih bolesti.
BLOG - UROLOGIJA
Počeši se s razlogom!
19.04.2021
Autor: dr Katica Pavlović, specijalist urolog • Samopregledom do otkrića neželjene kvržice na testisu - tumora testisa! • Zaista je teško na primamljiv način započeti pisati o nečemu tako zločestom....
BLOG - MENTALNO ZDRAVLJE
Psihijatar, psiholog, psihoterapeut - da ili ne, kad je pravo vrijeme?
18.11.2020
Autor: Dr. Senka Gaković-Jovanović, specijalista psihijatar, psihoterapeut • Da li ste ikada razmišljali o tome da potražite pomoć od stručnjaka iz oblasti mentalnog zdravlja?