Dislipidemije i vaše zdravlje

AUTOR: Dr. Nadina Avdić-Jahić, specijalizantica interne medicine

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu i kod muškaraca i kod žena, pa je zbog toga ispravna dijagnostika ovih poremećaja od izuzetne važnosti.

Dislipidemija označava stanje visokih nivoa lipida (holesterola, triglicerida, ili oboje) ili snižene nivoe lipoproteina visoke gustoće (HDL). U sastavu dislipidemija najviše pažnje privlače visina ukupnog holesterola (TC) i lipoproteina niske gustoće (LDL-C), jer se mogu promijeniti s promjenom stila života i terapijom lijekovima. Međutim, čini se da drugi tipovi dislipidemija dovode do sklonosti ranom razvoju kardiovaskularnih bolesti (KVB).

Razvoju bolesti mogu pridonijeti način života, genetika, pojedini poremećaji (kao što su nizak nivo hormona štitnjače ili bolest bubrega), lijekovi, ili kombinacija navedenog. Može doći do ateroskleroze, koja uzrokuje bol u prsima, srčani udar, moždani udar i bolest perifernih arterija.

Nivoi lipoproteina i posljedično lipida, naročito LDL holesterola, blago se povećavaju s dobi. Nivoi su obično nešto viši kod muškaraca nego kod žena, ali se kod žena nakon menopauze povećavaju. Povećanje nivoa lipoproteina koje se javlja s godinama može dovesti do dislipidemije.

Podsjetnik: Lipidni profil natašte treba se uraditi kod svake osobe počevši od 20. godine i ponavljati nalaz svakih pet godina!

Faktori koji uzrokuju dislipidemiju svrstavaju se u:

1. primarne: genetski (nasljedni) uzroci uključuju mutacije gena koje uzrokuju to da tijelo proizvodi previše LDL holesterola ili triglicerida ili ne uspije ukloniti te tvari. Neki uzroci uključuju nedovoljnu proizvodnju ili prekomjerno uklanjanje HDL holesterola;
2. sekundarne: stil života i drugi uzroci uključuju šećernu bolest, konzumiranje velikih količina alkohola, hroničnu bolest bubrega, hipotireozu, primarnu bilijarnu cirozu, određene lijekove.

I primarni i sekundarni uzroci u različitim stepenima doprinose dislipidemiji.

Faktori rizika za razvoj dislipidemije:

1. Osobe s abdominalnom pretilošću
2. Dijabetičari - ovaj rizik kod žena je povećan pet, a kod muškaraca tri puta
3. Nizak HDL-C ili apolipoprotein A1 (apo A1), visoki nivoi TG (triglicerida), fibrinogena, homocisteina, apolipoproteina B (apo B) i lipoproteina(a) [Lp(a)], porodična hiperholesterolemija ili povišen hs-CRP. Ovi faktori kod oba spola, svih starosnih skupina i nivoa rizika ukazuju na viši nivo rizika
4. Osobe s pretkliničkim dokazima ateroskleroze, koje još nisu pokazale simptome (primjer: prisustvo karotidnog plaka ili povećanje debljine intime i medije karotidnih arterija na ultrasonografiji)
5. Osobe s poremećenom bubrežnom funkcijom
6. Osobe koje u porodičnoj anamnezi imaju historiju rane KV bolesti (smatra se da je rizik kod žena povećan 1,7, a kod muškaraca 2 puta)
7. Suprotno ovome, kod osoba s veoma visokim nivoom HDL-C ili dugim životnim vijekom u porodičnoj anamnezi rizik može biti niži od ustanovljenog.

Simptomi

Visoki nivoi lipida u krvi obično ne uzrokuju nikakve simptome. Povremeno, kada su nivoi posebno visoki, masnoća se taloži u koži i tetivama te formira izbočine zvane ksantomi. Ponekad ljudi razvijaju neprozirne bijele ili sive prstenove na rubu rožnjače. Vrlo visoki nivoi triglicerida mogu uzrokovati povećanje jetre ili slezene, osjećaj peckanja u rukama i stopalima, otežano disanje i zbunjenost te mogu povećati rizik od razvoja pankreatitisa.

Podsjetnik: Smanjiti unos zasićenih masnih kiselina, povećati unos voća i povrća!

Dijagnostika

Lipidni profil natašte (TC, TG, HDL i LDL) trebalo bi odrediti svim odraslim osobama starijim od 20 godina, uz procjenu drugih faktora rizika (dijabetes, pušenje, povišen krvni pritisak i porodična anamneza hroničnih bolesti).

Lipidni profil natašte predstavlja nivoe ukupnog holesterola, triglicerida, LDL holesterola i HDL holesterola izmjerenih nakon 12-satnog gladovanja. Iako ne postoji prirodna granica između normalnih i abnormalnih nivoa holesterola, poželjan ukupan nivo holesterola za odrasle je niži od 5,17 mmol/L krvi (200 mg/dL). Mnogi ljudi imaju koristi od održavanja nivoa lipida još nižim. U dijelovima svijeta (poput Kine i Japana) gdje je prosječan nivo holesterola 3,9 mmol/L (150 mg/dL) bolest koronarnih arterija je manje učestala nego u zemljama poput SAD-a.

Rizik od srčanog udara se i više nego udvostručuje kada se nivo ukupnog holesterola približi 300 mg/dL. Visok nivo LDL (lošeg) holesterola povećava rizik. Visok nivo HDL (dobrog) holesterola obično se ne smatra poremećajem jer smanjuje rizik od ateroskleroze. S druge strane, nizak nivo HDL holesterola, definiran kao niži od 1,03 mmol/L (40 mg/dL), povezan je s povećanim rizikom. Stručnjaci smatraju poželjnim nivo LDL holesterola niži od 2,58 mmol/L (100 mg/dL).

Neizvjesno je povećavaju li visoki nivoi triglicerida rizik za srčani ili moždani udar. Nivo triglicerida viši od 1,69 mmol/L (150 mg/dL) smatra se nenormalnim, ali čini se da visoki nivoi ne povećavaju rizik kod svakoga. Kod osoba s visokim nivoima triglicerida rizik od srčanog ili moždanog udara je povećan ako imaju nizak nivo HDL holesterola, dijabetes, hroničnu bolest bubrega ili mnogo članova porodice s aterosklerozom (porodična anamneza).

Prevencija i liječenje

Obično je najbolje liječenje gubitak tjelesne mase, prestanak pušenja, smanjenje unosa ukupne količine zasićenih masti i holesterola prehranom, pojačana tjelesna aktivnost, a zatim, ako je potrebno, lijek za snižavanje nivoa lipida.

Redukcija tjelesne težine može biti važan faktor prevencije, jer su osobe naročito s centralnom (abdominalnom) gojaznošću u većem riziku za nastanak dislipidemije.
Redovna tjelesna aktivnost može pomoći u smanjenju nivoa triglicerida i povećanju nivoa HDL holesterola. Primjer je svakodnevno hodanje u trajanju od najmanje 30 minuta.

Smanjiti unos zasićenih masnih kiselina, a pojačati unos povrća, voća i cjelovitih žitarica, koje su prirodno niske masnoće i ne sadrže holesterol. Također se preporučuju namirnice bogate topljivim vlaknima, koje vežu masti u crijevima i pomažu u snižavanju nivoa holesterola.

Ukoliko ništa od navedenog ne daje adekvatne rezultate, vaš ljekar će vam preporučiti lijekove. Budući da neki lijekovi za snižavanje lipida ponekad mogu uzrokovati probleme s mišićima i jetrom, prije započinjanja liječenja obično se urade krvne pretrage kada osoba započne terapiju lijekovima.

Liječenje lijekovima za snižavanje lipida ne ovisi samo o nivoima lipida već i o tome jesu li prisutni bolest koronarnih arterija, dijabetes ili drugi glavni faktori rizika za bolest koronarnih arterija.

Postoje različiti tipovi lijekova za snižavanje lipida, tu spadaju statini, vezači žučnih kiselina, inhibitori PCSK9, inhibitori apsorpcije holesterola, derivati fibrične kiseline, dodaci omega-3 masti.

Ciljne vrijednosti su sniženje vrijednosti lipida između 30-50 posto. Od perioda uključenja terapije kontrolne vrijednosti lipida se kontroliraju nakon dva-tri mjeseca.

Kada se nivo lipida snizi u dovoljnoj mjeri, ljekari jednom ili dva puta godišnje obavljaju krvne pretrage.

Podsjetnik: Vježbanje, promjene u prehrani i lijekovi mogu biti učinkoviti u smanjenju rizika od nastanka dislipidemije!