Viroze i zimski dani – kako se zaštititi i ublažiti simptome

AUTOR: Dr. Nadina Avdić-Jahić, specijalizantica interne medicine

Svaka prehlada ili gripa prilika je da svoj imunitet podignemo na viši nivo!
Zimski dani sa sobom donose hladnije vrijeme, kraće dane i čestu pojavu respiratornih infekcija, posebno virusnih, koje nazivamo virozama. Ove infekcije, iako najčešće blage, mogu izazvati značajnu nelagodnost i otežati svakodnevne aktivnosti. S obzirom na sezonske promjene koje utječu na naš imunitet, važno je razumjeti kako se viroze prenose, kako ih prepoznati i na koji način možemo zaštititi sebe i druge.

Podsjetnik: Pojavi respiratornih infekcija pogoduje hladno vrijeme, ključ je u ranoj prevenciji!

Šta su viroze
Viroze su infekcije izazvane virusima koji napadaju respiratorni sistem – nos, grlo i pluća. Najčešći uzročnici su virusi prehlade, kao što su rinovirusi, koronavirusi te virusi gripe (influence). Zimi su viroze učestalije zbog hladnijih uvjeta i činjenice da se ljudi češće zadržavaju u zatvorenim prostorijama, gdje se virusi lakše šire.

Zašto su viroze češće zimi
Postoji nekoliko razloga zbog kojih su viroze učestalije tokom zime:

1. Niže temperature: Niska temperatura i suhlji zrak mogu isušiti sluzokožu dišnih puteva, čineći nas podložnijim infekcijama.
2. Boravak u zatvorenim prostorijama: Tokom zime više vremena provodimo unutra, što povećava šanse za kontakt s virusima.
3. Slabiji imunitet: Nedostatak sunčeve svjetlosti i manji unos vitamina D zimi mogu oslabiti naš imunološki sistem, smanjujući našu otpornost na infekcije.

Simptomi viroze
Simptomi viroze mogu varirati, ali najčešće uključuju:

• povišenu temperaturu – blaga do umjerena groznica
• grlobolju i kašalj – upala grla i suhi kašalj
• curenje iz nosa i zapušenost nosa – sekret iz nosa i otežano disanje kroz nos
• umor i slabost – opća slabost i malaksalost
• bolovi u mišićima – lagani bolovi u mišićima i zglobovima.

Iako viroze obično traju nekoliko dana, do najviše dvije sedmice, mogu izazvati komplikacije kod rizičnih grupa, kao što su starije osobe, djeca i ljudi s oslabljenim imunitetom.

Kako se zaštititi od viroza
Prevencija je ključna za smanjenje rizika od viroza. Evo nekoliko savjeta koji mogu pomoći:

1. Redovno pranje ruku: Pranje ruku sapunom najmanje 20 sekundi uklanja viruse i bakterije s površine kože.
2. Izbjegavanje dodirivanja lica: Virusi često ulaze u organizam preko nosa, očiju i usta, pa je važno izbjegavati dodirivanje lica.
3. Provjetravanje prostorija: Redovno provjetravanje smanjuje koncentraciju virusa u zatvorenim prostorijama.
4. Zdrava ishrana: Ishrana bogata voćem i povrćem, naročito onima s visokim sadržajem vitamina C, može ojačati imunitet.
5. Dovoljan unos tečnosti: Pijenje vode i toplih napitaka može pomoći u održavanju hidratacije i čišćenju dišnih puteva.
6. Nošenje maske u gužvama: Kada je viroza rasprostranjena, maska može smanjiti šanse za udisanje virusa.

Podsjetnik: Ishrana bogata vitaminom C, adekvatan unos vitamina D (npr. D3 SPRAY®) u zimskim danima i izbjegavanje zatvorenih prostorija s puno ljudi efikasni su načini zaštite od viroza.

Kako ublažiti simptome viroze
U slučaju da ipak obolite od viroze, sljedeće metode mogu pomoći u ublažavanju simptoma:

• Odmaranje: Ostatak tijela potreban je kako bi se imunološki sistem mogao boriti protiv infekcije.
• Povećan unos tečnosti: Topli napici, kao što su čaj, supa i voda, mogu pomoći u hidrataciji i smanjenju kašlja.
• Lijekovi protiv bolova i temperature: Lijekovi poput paracetamola ili ibuprofena mogu pomoći u snižavanju temperature i ublažavanju bolova.
• Inhalacija i ispiranje nosa: Udisanje pare i korištenje fizioloških rastvora mogu pomoći u čišćenju dišnih puteva.
• Med i prirodni preparati: Med ima prirodna antibakterijska i umirujuća svojstva i može olakšati grlobolju i kašalj. Tu je i matična mliječ (npr. Royal SUPERIOR® Jelly), izvrstan prirodni biostimulans. Matična mliječ jača vitalnost i otpornost organizma, ubrzava oporavak, poboljšava funkcionalne sposobnosti i usporava starenje. Preporučuje se preventivno u stresnim situacijama i pri velikim psihofizičkim naporima.

Kada se obratiti ljekaru
Iako su viroze najčešće blage i prolaze same od sebe, u određenim situacijama je potrebno obratiti se ljekaru:

• visoka temperatura koja traje duže od tri dana
• intenzivan kašalj koji ometa disanje ili izaziva bolove
• simptomi koji traju duže od dvije sedmice
• znakovi komplikacija, kao što su bol u prsima, ubrzano disanje ili pojačani umor.

Podsjetnik: Javite se ljekaru ukoliko temperatura, kašalj, slabost i malaksalost traju duže od dvije sedmice!

Zaključak
Iako viroze često nisu ozbiljne bolesti, one mogu izazvati značajne tegobe, posebno tokom zimskih mjeseci. Uz pravovremenu prevenciju i pridržavanje zdravih navika možemo smanjiti rizik od infekcije i bolje se nositi sa simptomima u slučaju oboljenja.
Pridržavanje savjeta i briga o imunitetu pomoći će Vam da zimu prebrodite uz što manje zdravstvenih smetnji.
Podsjetnik: Ostanite snažni i zdravi jer Vaša najbolja verzija tek dolazi!